Endokrinologija
Endokrinologija je grana medicine koja se bavi proučavanjem, dijagnostikom i liječenjem žlijezda s unutarnjim izlučivanjem i njihovih produkata – hormona, bilo da je dio kao subspecijalistička grana ili danas češće posebna grana medicine endokrinologija čini vrlo kompleksnu medicinsku disciplinu jer se nabavi samo jednim organom nego više. Većina od endokrinoloških organa su mali i integrirani udruge veće. organe, kao što su bubreg, mozak i probavni sustav.
Endokrini sustav čini kompaktnu cjelinu ljudskog organizma čija je najvažnija zadaća usklađivanje signaliziranja i nadzora funkcije svih organa te cjelokupne tjelesne aktivnosti te ima integrativnu ulogu. Endokrinologija je kompleksna grana medicine koja se bavi prevencijom, dijagnostikom i liječenjem bolesti i poremećaja endokrinog sustava, u koje, između ostalih, spadaju žlijezde poput hipofize, gušterače (pankreasa), štitnjače i nadbubrežnih žlijezda.
Bolesti kao što su dijabetes, probleme sa štitnjačom, spolnim žlijezdama te razne metaboličke i hormonalne bolesti bilo da su izolirane bilo multisistemske. U poliklinici Faktor zdravlje možete obaviti specijalistički pregled endokrinologa.
Endokrinološki pregled – kako izgleda i u čemu se on sastoji?
Specijalistički pregled endokrinologa uključuje pažljivo i detaljno uzimanjem osobne i obiteljske anamneze, podatke o preboljelim i sadašnjim bolestima te stanjima, kao i bolestima u obitelji, na što se nastavlja fizikalni klinički pregled koji se sastoji od pregleda praktično svih organa i organskih sustava na koje endokrine žlijezde imaju svoj utjecaj. Tako pregled kože, kose, očiju, srca, pluća bubrega i spolnih žlijezdi i dr. Sastavni dio pregleda endokrinologa je uzimanje informacija o rastu i razvoju, spavanju, probavi, disanju, izlučivanju, raspoloženju, stresu, dojenju, kretanju, trudnoći i porođajima i razini tjelesne aktivnosti te mnoge druge.
Endokrini sustav je vrlo kompleksan te se sastoji se od nekoliko žlijezda, endokrine organe na različitim lokacijama u tijelu, žlijezde izlučuju hormone izravno u krv, a ne u neki specifični anatomski kanal. Poznato je niz hormona koji imaju različitih funkcija i načina djelovanja; primjerice neki djeluju samostalno neki združeno. Često jedan hormon ima nekoliko učinaka na različite ciljne organe, dok na jedan ciljni organ može djelovati više hormona.
Endokrini sustav uključuje niz mehanizama povratne sprege, tako da će često jedan hormon (kao što je hormon koji stimulira štitnjaču) kontrolirati djelovanje ili oslobađanje drugog sekundarnog hormona (kao što je hormon štitnjače). Ako ima previše sekundarnog hormona, on može dati negativnu povratnu informaciju primarnom hormonu, održavajući homeostazu.
Da bi bila klasificirana kao hormon u ljudskom organizmu tvar mora proizvesti organ, otpustiti (u malim količinama) u krv i transportirati je krvi u udaljeni organ kako bi izvršio svoju specifičnu funkciju. Ova definicija vrijedi za većinu “klasičnih” hormona, ali postoje i parakrini mehanizmi (kemijska komunikacija između stanica unutar tkiva ili organa), autokrini signali (kemikalija koja djeluje na istu stanicu) i intrakrini signali
(kemikalija koja djeluje unutar iste stanice).
Iako svaki organski sustav izlučuje i reagira na hormone (uključujući mozak, pluća, srce, crijeva, kožu i bubrege), klinička specijalnost endokrinologije usredotočuje se prvenstveno na endokrine organe, što znači na organe čija je primarna funkcija izlučivanje hormona. Ti organi uključuju hipofizu, štitnjaču, nadbubrežne žlijezde, jajnike, testise i gušteraču.
Endokrinolog je liječnik specijaliziran za liječenje poremećaja endokrinog sustava, poput dijabetesa, hipertireoze i mnogih drugih. Medicinska specijalnost endokrinologije uključuje dijagnostičku širokog spektra simptoma i varijacija te dugoročno liječenje poremećaja nedostatka jednog ili više hormona.
Dijagnoza i liječenje endokrinih bolesti u većoj su mjeri nego inače vođeni su laboratorijskim pretragama nego za neke druge specijalnosti. Mnoge se bolesti mogu otkriti testiranjem ekscitacije/stimulacije ili inhibicije/supresije, dakle medicinskim testiranjem odnosno provokacijom rada ili inhibicije neke žlijezde odnosno hormona.
Posebno važan aspekt endokrinologije je razlikovanje ljudskih varijacija od bolesti. Atipični obrasci tjelesnog razvoja i abnormalni rezultati testova moraju se ocijeniti kao pokazatelji bolesti ili ne. Dijagnostičko snimanje endokrinih organa može otkriti slučajne nalaze koji se nazivaju Incidentaloma, a koji mogu, ali i ne moraju predstavljati bolest.
Većina endokrinih poremećaja su kronične bolesti koje zahtijevaju dugotrajno liječenje i skrb. Neke su dijabetes melitus, hipotireozu i metabolički sindrom. Liječenje dijabetesa, pretilosti i drugih kroničnih bolesti zahtijeva razumijevanje bolesnika na osobnoj i društvenoj razini, kao i na molekularnoj razini.
Najčešće bolesti endokrinog sustava su:
Bolesti i poremećaji hipofize
Hipofiza je žlijezda veličine zrna graška koja se nalazi u dnu mozga. Proizvodi hormone koji kontroliraju mnoge druge žlijezde u tijelu koje proizvode hormone. Uobičajeni poremećaji hipofize uključuju akromegaliju (pretjerano stvaranje hormona rasta) i Cushingovu bolest (pretjerano stvaranje ACTH).
Metabolički poremećaji
Ovo su stanja koja utječu na to kako vaše tijelo prerađuje hranu u energiju. Uobičajeni metabolički poremećaji uključuju pretilost, visok kolesterol i giht.
Poremećaji kalcija i kostiju
Endokrinolozi također liječe stanja koja utječu na razine kalcija u krvi, poput hiperparatireoze (previše paratireoidnog hormona) i osteoporoze (slabe kosti).
Seksualni i reproduktivni poremećaji
Endokrinolozi također mogu pomoći u dijagnosticiranju i liječenju hormonalnih problema koji utječu na spolni razvoj i funkciju, poput sindroma policističnih jajnika (PCOS) i erektilne disfunkcije.
Dijabetes melitus
Ovo je kronično stanje koje utječe na to kako vaše tijelo regulira šećer u krvi. Postoje dva glavna tipa: dijabetes tipa 1, koji je autoimuna bolest koja se javlja kada tijelo napada stanice koje proizvode inzulin, i dijabetes tipa 2, što je stanje u kojem tijelo ili ne proizvodi dovoljno inzulina ili ga ne koristiti ga učinkovito.
Poremećaji štitnjače
Ovo su stanja koja utječu na štitnjaču, žlijezdu u obliku leptira koja se nalazi na prednjem dijelu vašeg vrata. Štitnjača proizvodi hormone koji reguliraju vaš metabolizam, rad srca i tjelesnu temperaturu. Uobičajeni poremećaji štitnjače uključuju hipertireozu (pretjeran rad štitnjače) i hipotireozu (slab rad štitnjače).
Poremećaji nadbubrežne žlijezde
Nadbubrežne žlijezde nalaze se na vrhu vaših bubrega. Oni proizvode hormone koji pomažu regulirati krvni tlak, šećer u krvi iodgovor tijela na stres. Uobičajeni poremećaji nadbubrežne žlijezde uključuju Cushingov sindrom (pretjerano stvaranje kortizola) i Addisonovu bolest (adrenalna insuficijencija).
Endokrini karcinomi
To su karcinomi koji se razvijaju u endokrinim žlijezdama.
Endokrinolozi mogu pomoći u dijagnosticiranju i liječenju ovih karcinoma. Poliklinika Faktor zdravlje u svom integriranom pristupu endokrinologiji daje visoko i važno mjesto.
