Kardiologija

Kardiologija je grana interne medicine koja se bavi bolestima srca i krvnih žila. Hrvatska se ubraja u zemlje s visokim kardiovaskularnim rizikom, a bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti te su često nedovoljno prepoznate i neadekvatno liječene, dijelom stoga što mnogi bolesnici ne primjećuju simptome. Stoga je naša profesionalna i društveno odgovorna zadaća poticati zdrave navike i stil života, provoditi preventivne preglede usmjerene ranom otkrivanju bolesti te pravovremeno otkriti i primjereno liječiti bolesti srca kako bi se smanjili neželjeni ishodi. Nikad nije prerano bolje upoznati svoje srce i početi brinuti o njemu.

Kada se javiti na pregled kardiologu? Evo nekoliko dobrih razloga:

ako osjećate nelagodu ili bolove u prsima
ako teže dišete ili se brže umarate pri naporu
ako primjećujete naoticanje potkoljenica
ako primjećujete ubrzane, usporene ili nepravilne otkucaje srca
ako imate povišen krvni tlak
ako imate povišen kolesterol
ako bolujete od šećerne bolesti
ako bolujete od kronične bubrežne bolesti
ako pušite ili ste ranije pušili
ako su članovi vaše obitelji srčani bolesnici
ako vam je liječnik obiteljske medicine savjetovao pregled kardiologa

Koje su najčešće bolesti srca?

Arterijska hipertenzija

Jedna je od najčešćih bolesti današnjice te je važan čimbenik rizika za bolesti srca, bubrega i moždane cirkulacije. Često je neprepoznata jer mnogi oboljeli dugo nemaju nikakve simptome ili ih ne primjećuju. Lako se otkriva te se može uspješno liječiti.

Angina pektoris

Najčešće je uzrokovana naslagama u stijenkama krvnih žila što dovodi do sužavanja žila s posljedičnom smanjenom opskrbom srca kisikom, a karakterizirana je nelagodom i pritiskom u prsima koji se javljaju pri tjelesnom naporu, izlaganju hladnoći ili pri emotivnom stresu.

Poremećaji srčanog ritma

Nastaju kada se električni impulsi u srcu nenormalno stvaraju ili se nenormalno šire srcem, a što može dovesti do osjećaja usporenog, ubrzanog
ili nepravilnog rada srca. Iako su neke aritmije bezopasne, mnoge mogu biti ozbiljne ili čak po život opasne te s vremenom mogu dovesti do pogoršavanja drugih srčanih bolesti ili do slabljenja srca.

Bolesti zalistaka

Srčani zalisci su nježne strukture koje reguliraju protok krvi kroz srce, a njihovo slabije otvaranje ili popuštanje remeti normalan protok što može
uzrokovati različite tegobe. Na bolest zalistaka možemo posumnjati osluškivanjem srčanih šumova te drugim znakovima uočenim pri kliničkom
pregledu, dok se konačna dijagnoza postavlja ultrazvukom srca.

Zatajivanje srca

Karakterizirano je slabljenjem srca koje zbog toga više ne može zadovoljiti zahtjeve drugih dijelova tijela za kisikom, odnosno ne može pumpati dostatnu količinu krvi. Najčešći simptomi su osjećaj nedostatka zraka, pojačano umaranje, nepodnošenje tjelesnog napora, naticanje potkoljenica, učestalo noćno mokrenje i suhi kašalj. Češće se javlja kod starijih osoba, no oboljeti mogu i mladi. Liječenjem arterijske hipertenzije, šećerne bolesti i drugih bolesti, može se spriječiti nastanak srčanog zatajivanja. Pravovremenim prepoznavanjem i liječenjem, zatajivanje srca se može uspješno liječiti, dok u suprotnom ima vrlo lošu prognozu.

Što možemo učiniti za Vas?

Otkrivanje i reguliranje čimbenika rizika za bolesti srca i krvnih žila.
Klinički pregled.

Neinvazivna dijagnostika:

Mjerenje krvnog tlaka
mjerenjem krvnog tlaka određuju se dvije vrijednosti, sistolički i dijastolički krvni tlak
24-satno kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka
metoda kojom se prikupljaju podaci o kretanju krvnog tlaka i broja srčanih otkucaja tijekom 24 sata, ali i o čimbenicima rizika poput noćne hipertenzije ili jutarnjeg skoka tlaka
Elektrokardiografija (EKG)
jednostavna i bezbolna pretraga kojom se bilježi električna aktivnost srca, a pruža brojne važne podatke o radu i funkciji srca. Izvodi se postavljanjem ukupno deset elektroda na ruke, noge i prsa.
Dinamička elektrokardiografija
metoda koja omogućava bilježenje električne aktivnosti srca tijekom 24, 48, 72 ili više sati, a povećava vjerojatnost dokumentiranja poremećaja srčanog ritma
Ergometrija
pretraga koja se izvodi na pokretnom sagu ili cikloergometru uz bilježenje elektrokardiograma kako bi se otkrile poteškoće u radu srca za vrijeme tjelesnog opterećenja
Ehokardiografija (ultrazvuk srca)
slikovna pretraga koja daje informacije o izgledu i funkciji brojnih srčanih struktura, uključujući pretklijetke, klijetke, zaliske, srčanu ovojnicu i aortu. Izvodi se prislanjanjem ultrazvučne sonde na prsa bolesnika koji leži na lijevom boku.