Multipla skleroza
Najčešća autoimuna bolest centralnog živčanog sustava je multipla skleroza koju još nazivamo i diseminirajući encefalomijelitis. Autoimune bolesti koje mogu zahvatiti centralni živčani sustav (CNS) su mnogobrojne. Bolest počinje u mladih odraslih osoba nešto češće ženskog spola. Multipla skleroza je kronična bolest različitog toka zahvaća mozak i leđnu moždinu dakle ono što sačinjava CNS te je upravo i razlog kod dijagnosticiranja da moramo snimiti obje regije.
Multipla skleroza dovodi do gubitka neurona i njihovih ovojnica. Ne liječenje dovodi vodi ka teškoj onesposobljenosti. Autoimuni proces obuhvaća brojne reaktivne stanice imunološkog sustava koje imaju značajnu ulogu u patogenezi. Klinička slika je epizodična te nastaju neurološki deficiti koji nastaju tokom sati, dana i tjedana a onda se smanjuju ili nestaju ta klinička slika je poznata kao relapsno-remitirajuća. S vremenom dio deficita se ne oporavlja i stanje postaje sve teže. Tokom vremena često bolest prelazi u progresivnu multiplu sklerozu.
Druga tipična klinička slika razvoja bolesti je primarno progresivna koju karakterizira značajni spasticitet i pareze odnosno paralize nešto je rjeđa.
Simptomatologija je mnogobrojna poradi različitih regija centralnog živčanog sustava koje zahvaća i vremenskog tijeka.Rana dijagnoza liječenje i rehabilitacija ključni su u obuzdavanju nepovoljnog razvoja bolesti. Neurorehabilitacijske tehnike, rehabilitacijska pomagala, novi lijekovi te dobra suradnja neurologa i fizijatra ključna je kako bi se omogućio povoljniji ishod. Smetnje oštrine vida i kolornog vida često jednostrano uz bolnost i bljeskove često su prvi simptom te obično se spontano smiri, također česti su senzorni deficiti, okulomotorni deficiti i drugi klinički poremećaji koje će uočiti liječnik. U cerebrospinalnom likvoru i magnetskoj rezonanciji možemo na različitim dijelovima mozga naći oštećenja o tome zavisi i varijacija kliničke prezentacije. Motoričko senzorički poremećaji, poremećeni refleksi, hod postaje spastično-ataksičan, nekontroliran, dok funkcija mokraćnog sustava značajno remeti život.
Rehabilitacija, fizikalni modaliteti kao što je primjena ultrazvuka po Seltzeru, pomagala za hod i kretanje, robotska rehabilitacija, ortoze te redovito vježbanje sastavni su dio liječenja. Lijekovi koji se primjenjuju značajno su unaprijedili ishod. Mnogo je nedokazanih i polu dokazanih metoda koje su neučinkovite i štetne a zaokupljao interes, maštu i nadu kod teških bolesnika. Uvijek se posavjetujte s liječnikom kako kod dijagnostike, liječenja i rehabilitacije. Nešto rjeđe autoimune bolesti CNS od multiple skleroze su neuromijelitis optika, akutni deseminirajući encefalomijelitis ali i neke druge koje mogu zahvatiti mozak i druge organe kako sto je Behςetova bolest, sarkoidoza, gigantocelularni arteritis, sistemski lupus eritematodes, ANCA povezani vaskulitisi kao što je ANCA povezani vaskulitisi (Wegenerova granulomatoza), Churg-Straussov sindrom, periarteritis nodosa, granulomatozni angitis.
Poliklinika Faktor zdravlje ima vodeće stručnjake na polju rehabilitacije i fizikalno medicinskog liječenja multiple skleroze, te odličan tim fizioterapeuta koji vladaju Bobath tehnikom i drugim tehnikama usmjerenim oporavku CNS. Robotska rehabilitacija odnosno neurorobotika uključena je u proces rehabilitacije ako to procjeni liječnik specijalist fizijatar.
