Rehabilitacija gležnja i stopala u sportu
Stopalo je dio lokomotornog sustava koje je u kontaktnu s podlogom prilikom hoda, tračanja i generalno kretanja. Razvojem ljudske vrste ono je dobilo mnoge funkcije ali je izgubilo neke svoje odlike, te se u tome često krije i razlog patoloških promjena, sklonost ozljedama i otežanom oporavku. Nestabilnost strukture gležnja vodi ka čestim distorzijama i ligamentarnim ozljedama ali i prijelomima. Prijelomi fibule, tibije i prijelom kostiju stopala zahtijevaju imobilizaciju te nakon toga adekvatnu rehabilitaciju. Zavisno od lokaciji prijeloma te njegovom opsegu rehabilitacije mora biti prilagođena samoj ozljedi, mogućnostima cijeljenja tkiva, mogućnostima i zahtjevima osobe.
Komplikacije koje nastaju poradi nastale ozljede potrebno je adekvatno prevenirati ranom prepoznavanjem i liječenjem. Vrlo česte su sekundarne posljedice u smislu osteoartritisa. Komplikacije su češće kod restrikcije pokreta kod zatvorene imobilizacije nego kod kirurškog liječenja. Sumirano komplikacije od redukcije opsega pokera, osteoartritisa, kroničnog instabiliteta, nesrastanja ili otežanog srastanja, reflekse simpatičke distroofije (kompleksnog regionalnog bolnog sindrom odnosbno Sudekove distrofije) , infekcije, adhezivnog kapsulitisa, rupture tetive, kalcifikacije tkiva, sindroma prednjeg i stražnjeg sraza, ozljeda vaskularnih i neuralnih struktura. Ozljede koje zahvaćaju gornji i donji gležanjski zglob reduciraju pokreta izazivaju bolnost i oteklinu uz sve prije moguće navedene komplikacije. Prijelomi kalkaneusa, talusa ili tarzalnih kostiju ubrajamo u stražnji segment stopala, dok ozljede metatarzalnog područja ubrajamo u srednji segment stopala, prijelome falangi ubrajamo u prijelome prednjeg djela stopala. Izdvojio bih prijelom baze V metatarzalne kosti, te prijelom plesača od čaga se proksimalni dio obično tretira konzervativno dok srednji i distalni kirurškim putem. Kako je stopalo, gležanj i potkoljenica izloženo značajnim silama mogućnosti prijeloma zamora (stres prijelomi) su česti kod dugotrajnog hodanja, trčanja, baleta, skokova, dugotrajnog stajanja, skijanja, neadekvatne obuče, biciklizma, skokova s padobranom. Ozljede medijalnog i lateralnog ligamentarnog kompleksa posebno su podglavlje.
Ozljede i sindromi prenaprezanja plantarne fascije bilo na su nastale akutno ili kronično bez ili s kalcifikacija odnosno tzv. petnog trna uz adekvatnu dijagnostiku i liječenje kako bi se spriječila kronifikacija tegoba i znatno pomoglo kvalitetnijem dnevnom i sportskom funkcioniranju.
Burze su na stopalu osobito uz ahilovu tetivu povećane kod niz patoloških procesa ne samo vezanih za direktnu patologiju strukture nego i kod sistemskih poremećaja. Os trigonum u stražnjem recesusu gležnja može bit slučajan nalaz ali i producirati značajnu bolnost i limitaciju pokreta. Sindrom tarzalnog kanala nastaje i posteromedijalnom djelu gležnja, pacijent se obično žali na utrnulost i bolnost u stopalu. Uzroci su mnogobrojni od traume mekih tkiva, prijeloma, posttraumatske fibroze, talokalkanealne koalicije, mekotkivnih tvorbi, ganglion cisti, lipoma, varikoziteta, sinovijalne hipertrofije, hipertrofije muskulature i anomalija struktura. Sindrom tarzalnog sinusa zahtjeva posebnu obradu. Sindromi sraza u gležnju su česti bilo da se radi prednjem ili stražnjem srazu; dijagnosticiraju se klinički i radiološki.
Bolovi u prednjem djelu stopala mogu biti posljedica mnogih bolesti i sindroma pa je tko vrlo česta metatarzalgija, sezamoiditis, osteohondriis, sinovitis, rigidni palac stopala ( hallux rigidus), neuromi, stres ozljede i mnoge druge. Degenerativne promjene kod sportaša se događaju prije i češće, ali dobrom prevencijom uz adekvatnu tehniku, obuću i korekcijske uloške dio takvih promjena se može prevenirati. Upalni artritisi kao i na ostalom djelu skeleta mogu inicijalno maskirati drugu patologiju. Mogućnost metaboličke bolesti stopala kao što je giht raste s dobi. Kako je stopalo u kontaktnu s drugim površinama i nečistom obućo mogućnosti razvoja infekcija su znatne. Pa tako gljivične promjene na stopalu nazivamo atletsko stopala, kada neadekvatna higijena stopa i obuće, te neadekvatno održavanje obuće omogućuje rast patogenih mikroorganizama uz medicinske, estetske i socijalne reperkusije. Ugrožene deformacije stopala i gležnja su brojne pa tako valgus, varus, aduktus , abduktus, equinus, kavus, planus, kalkanealno stopalo te druge. Kako i na drugim dijelovima skeleta osteonekroze mogu zahvatiti koštane strukture od toga Kohlerova osteonekroza zahvaća navikularnu kost te Freiberg koja zahvaća glave metatarzalnih kostiju.
