Vježbe disanja
Vježbe disanja mogu koristiti preventivno ali i kao način liječenja. Disanje je složena izmjena plinova između nas i okoline. Respiratorni put može biti kompromitiran na svom primarnom putu, od nosa do pluća. Kada liječnik promatra proces disanja u zdravlju i bolesti, može prepoznati neke patološke obrasce kod bolesti respiratornog, kardiovaskularnog ili nekog drugog tjelesnog sustava, ali može prepoznati psihološku i emocionalnu komponentu. Dekondicioniranje odnosno smanjena tjelesna aktivnost tijekom zime ali i tijekom ove epidemije COVID-19 značajno utječe i na dišne funkcije koje poznajemo u medicini i fiziologiji kao respiratorne volumene i kapacitete.
Vježbe disanja ili popularno nazvana škola disanja nužna je kod niza bolesti, ali i u zdravih osoba. Disanje je tijekom života većinom nesvjesna funkcija i podrazumijeva se sama za sebe. Svaki sportaš zna da tijekom treninga mora paziti kada radi udah i izdah kako bi bio u skladu s tjelesnim funkcijama i naporima. Psihijatrija i psihologija u djelom svojih tehnika također koristi vježbe disanja kako bi se smanjio strah, anksioznost i depresija ili postiglo meditativno stanje, hipnoza i dr. Kod pacijenata s kroničnom opstruktivnom bolesti pluća, pneumonijama, atelektazam plućnih alveola odnosno plućnog parenhima, emfizemima i dr.
Poliklinika Faktor Zdravlje te njezini specijalisti fizikalne i rehabilitacijske medicine kako i fizioterapeuti i kineziolozi provodi specifične tehnike i vježbe disanja kod različitih bolesnih stanja, ali i kod zdravih ljudi kako bi se uspostavila normalna dinamika disanja i spriječile moguće komplikacije i bolesti. Kao uvod u niz protokola kod bolesti kralježnice koristimo vježbe disanja. Respiratorna insuficijencija uzrokovana COVID-19 virusom ponovnoi je neke stare tehnika i znanja postavila u fokus interesa. Naša višegodišnje iskustvo u kliničkoj praksi medicinske rehabilitacije kod svih aspekata fizijatrijskih bolesti od neuroloških, kardiovaskularnih, reumatskih i plućnih bolesti te prije svega lokomotornih (mišićno koštanih) bolesti i poremećaja. Ne treba staviti postrani ni posttraumatske sekvele koje mogu remetiti respiratorne funkcije. Poznavanje tih tehnika koristimo u suradnja sa školama pjevanja gdje minuciozne pokreti disanja čine velike razlike. Respiratorne vježbe ( vježbe disanja) u medicini su u povijesnim erama tuberkuloze, zagađenog zraka i otežanog liječenja astme, pušenja, azbestoza, silikoza, reumatoidnih pluća bile ponekad jedini način liječenja. Niz naših specijalnih bolnica i dan danas imaju tu ulogu, plućni i ftiziloški dispanzeri ( ftiza sinonim za tuberkulozu, sušicu) imali su veliku povijesnu ulogu i ta znanja možemo ponovno koristiti. Također generacijama zdravih ljudi vježbe disanja omogućile su da pravilnije i bolje dišu i koristi mogućnosti respiratornog sustava.
U Poliklinici Faktor Zdravlje koristimo u monitoringu respiratornog treninga (vježbi disanja) koristimo spirometar i pulsni oksimetar poradi adekvatne kontrole dišnih funkcija i oksigenacije krvi te tako prilagođavamo modalitete vježbanja.
Tehnike disanja i vježbe disanja
Vježbe disanja usko su vezane za specifične tehnike, nisu sve tehnike za sve bolesti i stanja, te ih sve osobe ne prihvaćaju na isti način. Postoje tehnike disanja kojima uspostavljamo psihofizičku ravnotežu. Tehnike disanja su specifično razrađene kako bi korigirale deficit dotoka zraka u pluća ili poremećaja na alveolarno-kapilarnoj difuziji plinova. Takve poremećaje nazivamo opstruktivne i restriktivne smetnje ventilacije. Potreban je pregled liječnika koji će na osnovi kliničkog pregleda, anamneze i provedenih dijagnostičkih testova odlučiti na preskripciju respiracijskih vježbi. Takve vježbe imaju za cilj postizanje bolje oksigenacije, ali imaju učinak, prevencije upale pluća (pneumonije) smanjenje mogućnosti astmatskog napada, poboljšavanje plućnih funkcija kod emfizema, KOPB (kronične opstruktivne bolesti pluća), sprečavanje atelektaza i mnoge druge bolesti.
Psihološki učinak vježbanja zahtjeva posebnu pozornost, tako iz ritma i frekvencije disanja, načinu izdaha i udaha prepoznajete i psihičko stanje osobe. Noćni prestanak disanja praćen hrkanje, isprekidanim snom, osjećajem umora tip je opstruktivnih smetnja koje ponekad vode u poremećaj poznat kao apneje u snu koja ima devastirajući učinak na organizam.
Dva temeljan načina disanja su abdominalno (trbušno) i torakalno (prsno). Većinu dana dišemo upotrebom osnovnog respiratornog mišića kojeg zovemo dijafragma (ošit). Male ekskurzija dijafragme omogućuju disanje te je dovoljno oko pola litre zraka da bi se u mirnim uvjetima disanje odvijalo zadovoljavajuće. Bilo kakva pojačana potrebe za oksigenacijom mijenja naše respiratorne volumene i kapacitete te njihove odnose. Obratite se s povjerenjem u Polikliniku Faktor Zdravlje.
